2:1 Kad je napokon doљao dan Pedesetnice, svi su bili zajedno na istome mjestu.
2:2 I eto iznenada љuma s neba, kao kad se digne silan vjetar. Ispuni svu kuжu u kojoj su bili.
2:3 I pokaћu im se kao neki ognjeni razdijeljeni jezici te siрe po jedan na svakoga od njih.
2:4 Svi se napuniљe Duha Svetoga i poиeљe govoriti drugim jezicima, kako im veж Duh davaљe zboriti.
2:5 A u Jeruzalemu su boravili Ћidovi, ljudi poboћni iz svakog naroda pod nebom.
2:6 Pa kad nasta ona huka, strиa se mnoљtvo i smetДe jer ih je svatko иuo govoriti svojim jezikom.
2:7 Svi su bili izvan sebe i divili se govoreжi: "Gle! Nisu li svi ovi љto govore Galilejci?
2:8 Pa kako to da ih svatko od nas иuje na svojem materinskom jeziku?
2:9 Parti, Meрani, Elamljani, ћitelji Mezopotamije, Judeje i Kapadocije, Ponta i Azije,
2:10 Frigije i Pamfilije, Egipta i krajeva libijskih oko Cirene, pridoљlice Rimljani,
2:11 Ћidovi i sljedbenici, Kreжani i Arapi - svi ih mi иujemo gdje naљim jezicima razglaљuju veliиanstvena djela Boћja."
2:12 Svi su izvan sebe zbunjeno jedan drugog pitali: "Љto bi to moglo biti?"
2:13 Drugi su pak, podrugujuжi se, govorili: "Slatkog su se vina ponapili!"
2:14 A Petar zajedno s jedanaestoricom ustade, podiћe glas i prozbori: "Ћidovi i svi љto boravite u Jeruzalemu, ovo znajte i rijeиi mi posluљajte:
2:15 Nisu ovi pijani, kako vi mislite - ta istom je treжa ura dana -
2:16 nego to je ono љto je reиeno po proroku Joelu:
2:17 "U posljednje dane, govori Bog: Izlit жu Duha svoga na svako tijelo i proricat жe vaљi sinovi i kжeri, vaљi жe mladiжi gledati viрenja, a starci vaљi sne sanjati.
2:18 Иak жu i na sluge i sluљkinje svoje izliti Duha svojeg u dane one i proricat жe.
2:19 Pokazat жu иudesa na nebu gore i znamenja na zemlji dolje, krv i oganj i stupove dima.
2:20 Sunce жe se prometnut u tminu, a mjesec u krv prije nego svane Dan Gospodnji velik i slavan.
2:21 I tko god prizove ime Gospodnje bit жe spaљen."
2:22 "Izraelci, иujte ove rijeиi: Isusa Nazareжanina, иovjeka kojega Bog pred vama potvrdi silnim djelima, иudesima i znamenjima koja, kao љto znate, po njemu uиini meрu vama -
2:23 njega, predana po odluиenu naumu i promislu Boћjem, po rukama bezakonika razapeste i pogubiste.
2:24 Ali Bog ga uskrisi oslobodivљi ga grozote smrti jer ne bijaљe moguжe da ona njime ovlada.
2:25 David doista za nj kaћe: Gospodin mi je svagda pred oиima jer mi je zdesna da ne posrnem.
2:26 Stog mi se raduje srce i kliиe jezik, pa i tijelo mi spokojno poиiva.
2:27 Jer mi neжeљ ostaviti duљu u Podzemlju ni dati da pravednik tvoj truleћi ugleda.
2:28 Pokazat жeљ mi stazu ћivota, ispuniti me radoљжu lica svoga.
2:29 Braжo, dopustite da vam otvoreno kaћem: praotac je David umro, pokopan je i eno mu meрu nama groba sve do danaљnjeg dana.
2:30 Ali kako je bio prorok i znao da mu se zakletvom zakle Bog plod utrobe njegove posaditi na prijestolje njegovo,
2:31 unaprijed je vidio i navijestio uskrsnuжe Kristovo: Nije ostavljen u Podzemlju niti mu tijelo truleћi ugleda.
2:32 Toga Isusa uskrisi Bog! Svi smo mi tomu svjedoci.
2:33 Desnicom dakle Boћjom uzviљen, primio je od Oca Obeжanje, Duha Svetoga, i izlio ga kako i sami gledate i sluљate.
2:34 Ta David nije bio uznesen na nebesa, a veli: Reиe Gospodin Gospodinu mojemu: 'Sjedi mi zdesna'
2:35 dok ne poloћim neprijatelje tvoje za podnoћje nogama tvojim!
2:36 Pouzdano dakle neka znade sav dom Izraelov da je toga Isusa kojega vi razapeste Bog uиinio i Gospodinom i Kristom."
2:37 Kad su to иuli, duboko potreseni rekoљe Petru i drugim apostolima: "Љto nam je иiniti, braжo?"
2:38 Petar жe im: "Obratite se i svatko od vas neka se krsti u ime Isusa Krista da vam se oproste grijesi i primit жete dar, Duha Svetoga.
2:39 Ta za vas je ovo obeжanje i za djecu vaљu i za sve one izdaleka, koje pozove Gospodin Bog naљ."
2:40 I mnogim je drugim rijeиima joљ svjedoиio i hrabrio ih: "Spasite se od naraљtaja ovog opakog!"
2:41 I oni prigrliљe rijeи njegovu i krstiљe se te im se u onaj dan pridruћi oko tri tisuжe duљa.
2:42 Bijahu postojani u nauku apostolskom, u zajedniљtvu, lomljenju kruha i molitvama.
2:43 Strahopoљtovanje obuzimaљe svaku duљu: apostoli su иinili mnoga иudesa i znamenja.
2:44 Svi koji prigrliљe vjeru bijahu zdruћeni i sve im bijaљe zajedniиko.
2:45 Sva bi imanja i dobra prodali porazdijelili svima kako bi tko trebao.
2:46 Svaki bi dan jednoduљno i postojano hrlili u Hram, u kuжama bi lomili kruh te u radosti i prostoduљnosti srca zajedniиki uzimali hranu
2:47 hvaleжi Boga i uћivajuжi naklonost svega naroda. Gospodin je pak danomice zajednici pridruћivao spasenike.
|